PETAR TRINAJSTIĆ, tekst uz umjetnički koncept TITOV GALEB-SUVREMENA HRVATSKA FOTOGRAFIJA Tijekom 2011. godine na brodu Galeb u riječkoj luci zbio se jedinstven kulturni događaj. Naime, brod Galeb dugogodišnja ploveća rezidencija bivšeg doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, od 4. do 19. lipnja 2011. poslužio je kao jedinstven prostor za izložbu aktivističke umjetnosti Područje zastoja. Ovaj događaj bavi se dekonstrukcijom nedodirljivog, mitskog broda Galeb čije palube i salone uz Maršala Tita i vrh socijalističke državne i vojne vlasti nastanjuju duhovi svjetskih državnika počevši od Winstona Churchila, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike, etiopskog cara Hailea Selassiea I, marokanskog kralja Hassana II, kraljice Elizabethe II, Gamala Abdela Nassera, Jawaharlal Nehrua, Ahmeda Sukarna, generala Abuda, Kwame Nkrumaha, Albert Tabnena, Habiba Bourguibae, Sirimavo Bandaranaike, U Nua, Ne Wina, Modibo Keitae, Seku Turea, arhiepiskopa Makariosa, Muammar Muhammad al-Gaddafija, Nikite Sergejeviča Hruščova, Leonida Brežnjeva, Kurta Josefa Waldheima, Nicolaea Ceaușescua, Indire Priyadarshini Gandhi i mnogih drugih, ali isto tako znanstvenika i umjetnika te međunarodnih filmskih zvijezda Richarda Bartona, Elizabeth Taylor, Sofie Loren i Kirka Douglasa. Izložba Područje zastoja zamišljena je i kao model za novu društvenu konstrukciju broda Galeb u 21. stoljeću. Na brodu su izloženi radovi umjetnika koje je stvaralački aktivizam doveo u sukob s državnim i upravnim strukturama. Izložena umjetnička produkcija nastala je u otporu prema svemu što brod Galeb simbolizira, a što je utemeljeno na totalitarnim sustavima suprotnih i povijesno suprotstavljenih predznaka u kojima je brod izgrađen i u kojima je proveo svoj radni vijek. S jedne strane, simbolizira najviše aspiracije Titove socijalističke Jugoslavije kao nezaobilaznog i nezavisnog činioca međunarodne politike (na Galebu su Tito, Nehru i Naser definirali koncept Pokreta nesvrstanih), dok s druge strane simbolizira i Titovu osobnost prema životu, jer je Maršal na Galebu u Putevima mira proživio svoje najpoznatije dane i ugostio glamurozno društvo najvećih svjetskih državnika i filmskih zvijezda. S treće strane ovaj događaj poslužio je kao model za razrješenje kontraveznog projekta tj. buduće funkcije broda Galeb kao plovećeg muzeja koji danas trune na mrtvon vezu i predstavlja znatan trošak za kulturu grada Rijeke koji je kupio brod i ne zna što će s njim. Ova je izložba privukla veliku pažnju javnosti i u suprotnosti sa svojom namjerom revalorizacije antirežimskih umjetnika pojavio se izvestan broj Titovih fanova opremljenih pionirskim kapama i maramama ili sa slikom Broza u rukama. Nasreću ja sam imao čast da se nekoliko sati družim sa kapetanom bojnog broda Miodragom Šepićem, koji je zapovjedao Galebom od 1962. do 1972. i koji, iako starac od 83. godine (10 godina je stariji od broda Galeb) nije želio propustiti priliku da razgleda i izložbu i brod. Prisjetio se zapovjednik vremena kada je sve bilo ulašteno na ovom brodu, a sada, to je ruzinavi brod u raspadajućem stanju, da čovjek zaplače.